Пераст и Котор Церкви
12-05-2016 05:03
к комментариям - к полной версии
- понравилось!
вверх^
к полной версии
понравилось!
в evernote
CRKVA SV.NIKOLE
Nalazi se na glavnom trgu, postavljena u pravcu istok – zapad. U današnjem obliku sagradjena je 1616.god. iako postoji pomen ranije crkve iz 1564.g. Odmah uz staru crkvu sv.Nikole, sa njene zadnje strane, nalazi se dio nove nedovršene crkve, od koje su izgradjeni samo apsida sa sakristijama. Kamen temeljac nove crkve postavljen je 1740.g. , a gradjena je do 1800.g. Dalje radove definitivno su prekinuli Napoleonovi ratovi. Stara i velika nedovrsena crkva sv.Nikole danas čine jedinstvenu cjelinu.
Pored crkve nalazi se zvonik podignut 1691.g. po nacrtu mletačkog arhitekte Giuzeppe Beatija. Visok je 55 m i za njegovu gradnju je utroseno 50.000 dukata. Radjen je u epohi baroka, zvonik nosi elemente romanike i renesanse. Najveće zvono iz 1713 dar je nadbiskupa Andrije i Vicka Zmajevića. Dva manja zvona postavljena su 1797.g.. Sat na zvoniku donijet je iz Venecije i postavljen 1730. Crkva sv.Nikole posebno je bogata slikama Tripa Kokolje. U riznici crkve su bogate umjetničke slike i dragocjeni tekstil crkvenih odeždi iz XVI i XVII vijeka.
GOSPA OD ROŽARIJA
Gospa od Rožarija – Kapelu Gospe od Rožarija podigao je Andrija Zmajević 1678.g. kao svoj mauzolej. Na crkvi kao i na zvoniku na palati prepoznaju se stilske karakteristike renesanse i baroka. Pored crkve se nalazi vitki osmougaoni zvonik koji se ubraja medju najljepse na Jadranskoj obali, a pretpostavlja se da je uradjen po nacrtima Andrije Zmajevića.
PERAST - GOSPA OD KARMENA
Na osnovu analize prostora crkve Gospe od Karmena može se pretpostaviti da je njen oltarski prostor nastao uključivanjem starije crkvene gradjevine manjih dimenzija u današnju crkvu baroknih stilskih karakteristika.Ovo povezivanje je moglo nastati tako što je uklonjen zapadni zid starije crkve a njen prostor pretvoren u oltarski dio novije crkvene gradjevine čiji pomen se
javlja 1674. godine.Na ovu pretpostavku ukazuju i zazidana lučna vrata na
sjevernom zidu oltarskog prostora (na strani prema vrtu) koja ukazuju na njihovo starije porijeklo u odnosu na baroknu arhitekturu naosa i bočnih kapela crkve Gospe od Karmena.
MANASTIR
Franjevci su u Perastu od polovine 16. vijeka. Donatori manastira (1679.) su Mazarevići. U dvadesetom vijeku je bio sjedište reda Služavki Malog Isusa.
Crkva je posvećena sv.Antunu. Stilska mješavina renesanse i baroka.
Arhaična mala kapela sa istočne strane. Svjedok predmanastirske epohe.
Toranj sa romaničkim otvorima i četvorovodnim krovom na kvadratnoj osnovi. Zvonik i odbrambena kula.Svod tunel kontroliše prolaz na sjeveru. Visoki kameni zidovi ograđuju manastir. Ulaz je čvrsto zatvoren.Međutim, prilagođenost tlu otvara manastir prema moru.Sve glavne fasade gledaju na sunce.
SV. GOSPOĐA
Jedina pravoslavna crkva u Perastu.Podignuta 1757. godine.Sa elementma baroka.
Okrenuta portalom ka moru. Ne oltarom prema istoku.Sa ograđenom portom, palatom Đuranovića i svešteničkom kućom čini specifičan ambijent.Plac uz portu nosi ime «Kod Moškovita». Trag nekog davnog boravka Rusa. Možda Martinovićevih pitomaca? Ili onih sa početka 19 .vijeka?
Visoki čempres je uz crkvu. Najveći i najljepši u Perastu.
Tamnozelenom vertikalom naglašava polozaj crkve Presvete Bogorodice.
SV. IVAN KRSTITELJ
Sa kraja 16.v. Sedište pučkih organizacija suprotstavljenih plemstvu.
Urbana žiža na zapadnom kraju Perasta. Motiv do koga vodi Glavna ulica.
Originalni prateći sadržaji: ogradjeno dvorište na malom trgu i svod nad bočnom ulicom.
U osnovi - grčki krst.
Domaći kamen. Skromna fasada. Skromne dimenzije .
Ipak, crkva sv. Ivana Krstitelja spada u prvi red sakralnih objekata Perasta.
KAPELA SV. IVANA EVANĐELISTA
Napuštena kapela iznad Pjace.
U blizini kuće Nikolića porušene zbog sklanjanja zavjerenika ubica Vicka Bujovića.
Kapela posvećena sv. Ivanu Evanđelistu je pripadala porodici Nikolić.
Mala crkvica od onih često su podizali zahvalni moreplovci.
Od obrađenog domaćeg kamena.
Prema moru portal. Bez ukrasa. Nad njim mali zvonik.
Ostale fasade su ugrađene. Skalina se penje duž zapadnog zida.
Kapela urasta u druge urbane sadržaje.
GOSPA OD ZDRAVLJA I SV. ANA
Dvije su crkvice iznad Perasta. Na padinama brda sv. Ilija .Po legendi, oko crkve sv. Petke je bilo staro peraško naselje. Freska u oltaru sa kraja 17. v. povezuje kult sv. Ane sa prastarim kultom sv. Petke. Potpisana je:U MOLITVACH TVOIEH SPOMENI SE I OD MENE GRESCNICA.
TRIPO COCOGLIA
PITUR MOLIM
Santa Maria de la Salute je iz prve polovine 17.v. Podigli su je Martinovići. Od jednostvno obrađenog kamena.
Ima skroman kvadratni otvor umesto rozete.
Oltarska freska je prekrivena drugim slojem .
ObJe crkvice su portalom okrenute zapadu.
Arhaične arhitekture. Prebarokne.
KAPELA PRESVETOG OTKUPITELJA
Iza Otoka Bronza, na početku skalina, ovo bratstvo je sagradilo kapelu.
Iza nje su vrtovi. Kapela sa tri strane utanja u plodno tle.
Ispred je stepenište. Sedam kamenih redova vode do samog ulaza. Ima mjesta još samo za mali zasad cveća.
Bočno su visoki kameni zidovi. Ograde. Odbrane.
Kameni krst je uz kapelu. Na tlu.
Nema zvonika.
Nema vertikale.
Kapela samo označava početak puta prema visokim predjelima Perasta.
SV. MARKO
Najlepša peraška fasada.
Crkva sv.Marka mogla bi da stoji u Veneciji ili Beču.
Lagani mletački barok. Fasada od korčulanskog kamena. Barokno prekidanje linija i antičkorenesansni trouglovi. Mletački lav sa otvorenom knjigom. Tri kamena kipa na zabatu - motiv bez premca u Primorju.
U osnovi - vizantijski krst. Trag Venecije.
Stara kapela Štukanovića pripojena je novoj crkvi. Dala joj sakristiju i zvonik. I grobove u hramu.
Bratovština sv. Ivana je sagradila crkvu sv. Marka 1760. godine. Ne peraška aristokratija. To je možda datum što označava kraj Zlatnog veka baroknog Perasta.
Palata Smekija i hram sv. Marka su poslednji visoki dometi umetnosti i sjaja.
Graditeljski i kulturni dragulj pretvoren sredinom 20.v. u magacin konfekcije.
KOTOR – CRKVA SV.FRANJA
Crkva Sv.Franja sagradjena je u XVII vijeku. Poznata je u narodi i kao Franjo Novi.
KOTOR - FRANJEVAČKI SAMOSTAN SV.KLARE
Franjevački samostan Svete Klare je smješten uz same sjeverozapadne bedeme. Prvo je bio benediktanski samostan, a od XIV do XVI vijeka je povjeren redovnicima, a onda predat franjevcima Svete Klare. Kompleks se sastoji od crkve i samostana čije su sobe grupisane oko unutrašnjeg dvorišta. Današnji izgled je dobijen u XVIII vijeku. Na njoj su vidlivi stilski uticaji baroka i renesanse, a karakterističan je zvonik sa lukovičastom kupolom, jedinstvenog oblika na našoj obali. Crkva ima veliki broj predmeta od vrijednosti a naročito se ističe biblioteka sa velikim fondom rukopisnih i starih štampanih knjiga, među kojima su i 44 inkanabule ( knjiga štampanih do 1500. godine ).
KOTOR - Gospa od zdravlja
Nekada je ova svetinja bila poznata kao Gospa od Počivala, a od druge polovice 17. vijeka nosi ime Gospe od Zdravlja. Crkva je građena u 15. vijeku, a prvu put u arhivskim dokumentima se pominje 1518. godine. Ima otvoreni duboki trijem u formi prelomljenog gotičkog luka i nadsvođena je gotičkim svodom, ostali dio građevine je baroknog stila.
U 16. vijeku spominje se isposnička ćelija kotorke Bernardine, koja je kao i blažena Ozana uz crkvu svetog Pavla, provodila svoj život u strogoj pokori i molitvi. U prvoj polovini 18. vijeka sagrađen je i zvonik. U crkvi se nalazi grobnica poznate kotorske porodice Botica. Na oltaru su dva kipa, jedan svetog Tripuna zaštitinka grada Kotora, a drugi svetog Jeronima, zaštitinika Dalmacije, kojoj je Kotor dugi niz vijekova pripadao. Čudotvorna ikona Gospe od Zdravlja rad je mletačke kretske škole i datira iz 16. vijeka, dok je srebrni okov iz 18. vijeka.
KOTOR - CRKVA SV.LUKE
Crkva sv. Luke predstavlja jednu od pet sačuvanih sakralnih građevina Kotora građenih u romaničkom stilu. Crkva predstavlja jednobrodnu građevinu sa kupolom kružne osnove nad srednjim travejem, polukružnom apsidom na istočnoj i portalom na zapadnoj strani. Karakteriše je osnova sažetog upisanog krsta i romanička obrada fasada sa širokim lukom srpastpog oblika na zapadnoj fasad
i. Prema sačuvanom ktitorskom natpisu na zapadnoj fasadi, crkvu Sv. Luke je podigao Mavro Kazafrangi sa svojom ženom Bonom, 1195. godine. Uz sjevernu fasadu crkve dozidana je kapela Sv. Spiridona.
Tokom 1980. i 1982. godine izvršena su arhitektonska istraživanja građevine koja su pokazala da se njen prvobitni oblik bitno razlikovao od postojećeg, odnosno da je njena spoljašnja artikulacija složenija i ujedno usklađena sa isto tako razuđenim unutrašnjim prostorom čiji je izvorni izgled sačuvan do današnjih dana.
KOTOR - CRKVA SV.LUKE 1927г.
KOTOR - CRKVA SV.MARIJE KALEDJATE
Crkva sv. Marije pored Rijeke - Koleđata - Sv. Ozana
Crkva sv. Marije Koleđate je sagrađena početkom treće decenije XIII vijeka kao jednobrodna crkva sa kupolom. Po osobinama svoje arhitekture reprezentuje romanički stil u Kotoru
Uz njen sjeverni zid prvobitno je izgrađena jedna prostorija koja je u XV vijeku gradnjom kapele sv. Ivana na njenoj zapadnoj strani produžena i izravnata sa crkvom. Zvonik-kula dozidan je na sjeveroistočnom uglu 1771. godine. Fasade su izvedene od precizno klesanog kamena u alternaciji redova po boji i visini. Fasade su ukrašene frizom slijepih arkada na konzolama. Dvojni prozor na apsidi sačuvan je u izvornom obliku, dok je bifora sa zapadne fasade zamijenjena rozetom nakon oštećenja u velikom zemljotresu od 1667. godine.
U radovima sprovedenim na ovoj romaničkoj crkvi tokom protekle decenije arheološki je ispitana njena unutrašnjost. Istraživanja su pokazala da je crkva Sv. Marije Koleđate podignuta nad ostacima starije crkve iz VI vijeka, iz vremena Justinijanove obnove carstva. Otkriveni ostaci sjevernog broda starije crkve, kao i krstionice sa krstolikim recipijentom za vodu u njenom podu, prezentovani su u okviru prostora sakristije tako da su dostupni oku posjetioca
U sanacionim i konzervatorsko-restauratorskim poslovima izvedenim na ovoj crkvi tokom 1982. i 1985. godine, crkvi je vraćen njen prvobitni izgled sakriven ispod baroknih obloga. Tom prilikom otkrivene su freske koje potiču iz oko 1300. godine, sačuvane fragmentarno u apsidi, na zapadnom i južnom zidu. Iako malobrojne u odnosu na cjelinu koja je ukrašavala crkvu Sv. Marije, one svojim likovnim vrijednostima predstavljaju svjedočanstvo ugleda koji je ova crkva uživala u vrijeme najvećeg uspona Kotora tokom XIII i XIV vijeka.
KOTOR - CRKVA SV.OZANE
Crkva se nalazi u sjeveroistočnom dijelu gradskog jezera Kotora, do sjevernih gradskih vrata. Podignuta je na mjestu jedne starohriscanske bazilike od koje su, pored osnove, pronadjeni ostaci crkvenog namještaja I krstionice, što se može vidjeti u sakristiji na 1.5 m ispod nivoa sadašnjeg poda.
Današnja crkva je podignuta 1221. godine. Jednobrodna osnova joj je podijeljena na tri traveja. Nad središnjim travejom uzdiže se kupola sa iznutra okruglim, a spolja oktogonalnim tamburom. Nad zapadnim travejom svod se oslanja na masivna rebra pravougaonog presjeka.
Portali, na zapadnoj i južnoj fasadi, blago su profilisani, a njihove lunete imaju sistem srpastih romantičnih lukova. Dvije bifore, na Zapadnoj fasadi (kasnije preuredjena u rozetu) i apsidi, kao i više romaničnih oblikovanih otvora dobro osvjetljavaju unutrašnjost. Fasade su gradjene naizmjeničnim redovima sivog I crvenkastog kamena. Friz slijepih arkadica teče ispod krovnog vijenca.
Crkva je u više navrata pretrpjela promjene i dogradnje na sjevernoj strani. U 15. vijeku dozidana je kapela Sv.Ivana i vezana prostorija do sakristije, pa je taj dio spojen širokoim lukom sa crkvom. U 18. vijeku je dozidan barokni zvonik.
KOTOR - CRKCA SV.ANE
Crkva sv.Ane podignuta je romanička jednobrodna kupolna građevina. Sanacionim radovima rekonstruisana je njena prvobitna koncepcija, u koju je uklopljena i dogradnja sjeverne kapele iz 13-14.v. Danas crkva ima dva broda, međusobno odvojena jednim stupcem i odgovarajućom gornjom konstrukcijom, dvije polukružne apside na istočnoj fasadi , dva portala na zapadnoj , i osmougaonu kupolu na četvrtastom postolju. Krov i kupola su pokriveni kamenim pločama. Ostaci fresko slikarstva su iz 15.v. i pripisuju se Lovru Marinovu Dobričeviću. Posebno je značajna predstava sv.Martina, kome je crkva bila prvobitno posvećena, na istočnom zidu uz oltarsku apsidu,na kojoj je natpis na narodnom jeziku, i sv.Hristofora na pročelju crkve, za koju se pretpostavlja da je iz 14.v.
KOTOR CRKVA SV.MIHAILA
Crkva Svetog Mihaila se prvi put pominje 1116. godine analazi s ena središnjem dijelu Starog grada. Rekonstruisani su i arheološki ostaci građevine koja se nalazila na mjestu ove, i utvđeno je da je bila znatno većih dimenzija od današnje. Današnja garđevina datira sa kraja XIV vijeka.
SNIJEŽNA GOSPA NA PJENI OD MORA
U brojnim mjestima na istočnoj obali Jadrana postoje crkve i kapele posvećene Gospi Sniježnoj – Gospi od Snijega. U kaledaru Katoličke crkve slavi se 5.avgusta. I kao po pravilu, u svim tim mjestima postoji vjerovanje da je nekada, kao opomena vjernicima,u njihovom mjestu, pao snijeg u sred ljeta. Vjernici su, potom, podigli crkve Gospi od Snijega u čast, slavu i zahvalnost.
Tako je bilo i u Boki Kotorskoj gdje se čak dvije crkve u slavu Gospe od snijega podižu u Škaljarima, stara i nova župna crkva iz 1903 godine. Treća crkva Sniježnoj Gospi podignuta je na pjeni od mora, u unutrašnjem dijelu Veriga, a u narodu je poznatija kao Gospa od Oriza.Ova je crkva ranije bila poznata pod imenom „de Rexa". U dokumentima se prvi put pominje 1526 godine, mada je starija.
Legende su isplele više priča o njenom nastanku, od kojih je svakako najljepša ona o kapetanu broda koji se, u olujnoj noći, zaklinje Gospi i obećava joj sagraditi crkvu, ako spasi posadu od sigurne smrti u razbješnjelim talasima, na domak Perasta, gdje su se uputili sa tovarom oriza.
Posada je spašena, a obećanje ispunjeno. Na pjeni od mora, nikla je crkva, makar najmanja u Boki Kotorskoj.
Bokelji su živjeli od mora i moru podređivali život, pa nije čudo što je, u prvom pronađenom dokumentu sa pomenom ove crkve, Milinja iz Perasta na umoru zavještao dva groša za misu koja će se, za njegovu dušu, služiti u Gospi od Riza.
Da danas tako ne mislimo, sjedoči nanos zemlje, šuta i smeća koji prijeti da sruši staru Damu na pjeni od mora.
Još malo istorije:
Naziv Gospa Sniježna ili Gospa od Snijega dolazi iz legende po kojoj je usred ljeta, 5. avgusta zaista pao snijeg ali u Rimu !
Po toj legendi koja je nastala u XIII. vijeku, Bogorodica se ukazala u noći 3. avgusta 352. g. tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu naređujući im da njoj u čast izgrade crkvu na onome mjestu koje će biti označeno snijegom.I tako je u noći, 5.avgusta usred ljeta pao snijeg na brežuljku Eskvilinu u Rimu. Sagrađena je bazililika pod imenom Sveta Marija Velika. Uz to bazilika se zove i „Sancta Maria ad nives" - Gospa od snijega.
Вы сейчас не можете прокомментировать это сообщение.
Дневник Пераст и Котор Церкви | Mili_Monte - Дневник Mili_Monte |
Лента друзей Mili_Monte
/ Полная версия
Добавить в друзья
Страницы:
раньше»